# ZERO-KNOWLEDGE

By [Moj Kripto](https://paragraph.com/@moj-kripto) · 2022-02-09

---

Zaštita podataka i anonimnost su oduvijek aktualne teme. Razvojem tehnologije, a samim time razvojem i adaptacijom blockchain tehnologije, količina podataka koja se kreće internetom i raznim bazama podataka, je veća nego ikada.

U više navrata je bilo skandala u kojima su bili uključeni veliki tehnološki divovi, poput Facebook-a. Prošle godine u trećem mjesecu su izloženi podaci preko 500 milijuna korisnika te su ti podaci uključivali ime, prezime, datum rođenja, broj mobitela…

![Lista tvrtki koji skupljaju najviše podataka.](https://storage.googleapis.com/papyrus_images/59449fe537b04255217e673aa5169b176cd45edf6c9f572ac8262fddb56fdb89.webp)

Lista tvrtki koji skupljaju najviše podataka.

Već kad smo kod raznih hakiranja i curenja privatnih informacija, za vrijeme pisanja ovog članka, iscurili su podaci korisnika A1 mreže.

![](https://storage.googleapis.com/papyrus_images/e1dec3b5cf64d0dbb4d83dc8c78125a76f383299d551fce9578a34a0f52017a4.png)

Blockchain je skup blokova koji sadrže određene informacije (npr. transakcije) te je vidljiv svima 24/7. Iako je otvoreni sustav, ipak je jedna razina privatnosti, a to su nasumično generirani brojevi i slova, ili drugim riječima, broj/ime vašeg novčanika. Ipak to nije dovoljan stupanj zaštite privatnosti jer ako ste povezani s bilo kojom centralnom mjenjačnicom, morali ste odraditi KYC, što je automatski povezalo vas i vaš novčanik.

Zero-knowledge proof je enkripcijska shema koja je još razvijana 1980-ih godina. To je ukratko metoda kojom jedna strana može drugoj strani dokazati da je nešto istinito bez otkrivanja dodatnih informacija.

![](https://storage.googleapis.com/papyrus_images/d4ad2ae241f86dbe5cf28b491c3c853dcedacc4a9ac3e4d72fc1a5ba9f836eef.jpg)

Pošiljatelj, primatelj, veličina transakcije te ostali podaci mogu ostati anonimni dok se istovremeno jamči valjanost transakcije.

Unutar ove tehnologije se nalaze dvije strane: **verifikator** i **dokazivač**.

*   Zamislimo situaciju u kojoj imamo tvrtku koja je izdala natječaj za svoje zaposlenike. Natječaj uključuje užasno nepreglednu sliku te je cilj, na primjer, naći tvrtkin logo.
    
*   Kako bi zaposlenik dokazao tvrtki da je našao logo ili ispunio zadatak, mora poslati odgovarajući dokaz.
    
*   Imajući na umu Zero-Knowledge tehnologiju, zaposlenik kao dokaz ne mora objaviti cijelu sliku s točnom pozicijom, nego samo logo koji se traži kao dokaz da ga je zaista našao.
    

Ako ništa od ovoga nije imalo smisla, na sljedećem [linku](https://youtu.be/OcmvMs4AMbM) možete pronaći par zanimljivih analogija koje bi mogle više približiti način na koji tehnologija funkcionira.

Unutar samog Zero-Knowledge-a postoje dvije varijante:

• _INTERAKTIVNI_

• _NEINTERAKTIVNI_

Interaktivna varijanta uključuje verifikacijski proces u tri koraka koji se mogu više puta pocnavljati i to uključuje:

• „_witness_“- dokazivač šalje dokaz da su podaci točni

• „_challenge_“- verifikator provjerava jesu li informacije zaista točne

• „_response_“- dokazivač dobiva odgovor

> Trenutno najveći nedostatak ove tehnologije je količina računalnog kapaciteta koji je potreban za provjeru valjanosti informacija, proces provjere je dug te je skalabilnost loša. Već je u nekoliko primjera u zadnjih godinu dana nastao problem zagušenja mreže zbog prevelikog prometa te bi produženje procesa provjere samo pogoršalo situaciju. Tu dolaze u pitanje „**zk-rollups**“ koji mogu spojiti stotine transakcija u jednu.

---

*Originally published on [Moj Kripto](https://paragraph.com/@moj-kripto/zero-knowledge)*