Saludos,
Mi nòmber ta Najendra Caldera miho konosi komo Nash, mi a nase den un famia kaminda ami ta e uniko pipita di yu di mi mayornan. Mi a lanta den e sistema sosio-ekonomiko di klase medio ku mi mayornan tur dos trahandokomo funshonario publiko kual un di nan na ofisina di impuesto den area di inspekshon, i e otro na brandweer. Mi mayor nan tin 25+ aña kasá i loke mi ta mira ku nan tin fuerte, ta nan sistema di traha huntu. Komo uniko yu nan semper tabata sostene mi den loke mi ke hasi, pero tambe tin ora ta pone sierto limite, pues mi por bisa nan tabata strikto pero ei mes fleksibel. Ami mes no a wòrdu lantá religioso pero si nos tur ta batisá na misa katóliko romano.
Arte semper tabat presente den mi bida. Arte den forma di musika semper tabata presente den kas, debí ku mi abuelo (Yeyo Calderon) parti tata ta un musikante (prekushonista) i mi abuelo parti mama tabata gusta organisa fiesta i para komo DJ. Arte komo bailamentu tambe semper tabat tin den nos kas, mi mayor nan semper ta gusta baila i unda ku nan bai si tin algu ta toka i kaminda di baila konta ku nan lo subi pista. Arte plastiko ta algu ku mi mama mes a sigi motiva mi pa hasi ora e tabat mira ku mi ta gusta pinta, kual ta algu ku e tambe tabat hopi bon aden.
Edukashon tabata algu hopi importante i mi mayornan tabata tin nan opinionnan fuerte basa riba esaki pesei for di skol basiko te ku VSBO mi a bai loke tabata wordu yamá skol humanista ku awor aki ta FSHP, e uniko skol full na papiamentu aki na Kòrsou te ku dia di awe. Esaki a laga mi krea un sentido grandi di amor pa mi isla i idioma.
Komo ku mi semper tabata tin bon sosten di mi mayornan i arte semper tabata presente, mi eskoho pa bai studia arte no a wordu desaprobá ni tabata un sorpresa pa nan. I esei a pone ku despues ku ma kaba mi HAVO, mi a bai hulanda ( ku nunka mi ker a bai pero e tempu ei no tabata tin miho opshon) bai hasi “ Bachelor of fine art in education” na HKU, esaki mi a hasi 2 aña i pa motibunan rasial, mi a wordu kita for di skolden mi di dos aña. Den e dos aña nan aki mi a siña hopi kos di arte Eropeo (kual mi no tabata tin interes aden). Despues mi a hasi mitar aña di “Creative therapy” kual mi no a gusta, pa despues mi hasi 4 aña di “Bachelor of fine art” na WdKA. Akinan mi a haña e oportunidat di eksplora arte manera mi ke i hasi investigashon mas profundo di mi mes komo persona i kon mi ta wordu mira politikamente.
Prome temanan kua kapta mi attention tabata e religion nan afro-karibeño nan ku hopi ta wordu mira i yama brua. I esun ku mi a pone mi foko mas riba dje tabata religion Ifá/Regla de ocha/Religion Yorubá miho konosi komo Santeria Kubano. Ma bai kuba pa mira esaki i eksperensia esaki ku mi mes wowo i pa tradusi loke mi ta sinti den Arte. Espesialmente “pereformance art”, loke mi praktika ta konsisti di dje mayormente. Después mi tabata un docente tambe na WdKA.
No a dura muchu ku mi a disidi di bai hasi un MA “Master in Art” na DAI (Dutch Art Institute Roaming Academy) pa mi por profundisá mi praktika hasiendo uzo di teorianan ku por sostene pa ki motibu mi ta huza o hasi sierto kos den mi trabounan. DAI kontrali di loke e nòmber ta bisa, tabata un komunidat di tantu studiante komo edukadornan ku tabat meskla di diferente luga ku no ta hulanda so. Profundisashon den area di loke mi lo yama mi identidat komo un muhe pretu “queer” di Kòrsou/karibe ta un kos ku mi por a siña hopi di dje einan pa motibu di e tutornan ku mi tabata tin ku no ta blanku i por a relata ku mi eksperensia i tambe dunami referensianan apropiá. Asina mi a skibi mi tesis kaminda 90% di referensianan ta di autornan, akademikonan i filosofo nan di koló i/o karibeño.
Fuera di tur loke mi a menshona ariba tur a hasi mi e persona ku mi ta awe ku ta stima su pais i kultura i ku sa ku tin ku traha riba konsientisashon di nos hende nan. Konsientisashon den forma di edukashon for di na chikitu di unda nos ta bin pa por kompronde ki direkshon mester bai. Mester eduka den area di historia di sklabitut i kolonialismo, pero di un forma ku por laga nos hoben nan kompronde ku kapitalismo no ta tur kos, merka no ta mundu, naturalesa ta primordial, diferensia rasial ta un ralidat, i ku komunidat ta e miho forma pa nos por krese i progresá. I pa e motibu aki mi a bin bèk Kòrsou, pa mi por duna maske ta e granito nan ku mi por. Paso ku bo por hasi diferensia den un persona mes ta algu.
Ku hopi amor,
Nash
Ilustrashon: @acyn (Alejandra Cijntje)
[English version]
Coming soon (Maybe)

